Radionice

Festival traje pet dana. Osim takmičarskog programa važan je edukativni program Festivala. Četiri radionice iz oblasti scenskih umjetnosti će biti organizirane za učesnike festivala. Svi učesnici Festivala obavezni su prisustvovati svim programima Festivala.

Radionice 5. Juventafesta

dženita fotografija

DŽENITA IMAMOVIĆ OMEROVIĆ

glumica i profesorica

Dženita Imamović Omerović je diplomirala na Odsjeku za Glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 2001. godine. Od jula 2006. godine vodi radionicu “Forum teatar” za organizaciju NarkoNe sa sjedištem u Sarajevu. U radionici, zasnovanoj na fizičkom teatru kao osnovnom kodu teatarske ekspresije, učestvuju mladi u dobi od sedamnaest i osamnaest godina. Učesnica je dramskih radionica MKFM Festivala u Puli i Motovunu od 2000. do 2003. godine, pod nazivom “Od teksta do predstave”. Od 2006. do 2008. godine radila je kao vanjska saradnica na predmetu Scenski pokret na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Dobitnica je nekoliko nagrada za glumačka ostvarenja na bosanskohercegovačkim festivalima. Radi kao asistentica na predmetu Gluma na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

KARAKTERNA MASKA U DRAMSKOJ SITUACIJI

Radionica “Karakterna maska u dramskoj situaciji” ima za cilj upoznati sudionike sa maskom i značenjem njenog nošenja na licu. Maska je produžetak tijela lika i svaki, najtananiji pokret koji se napravi na sceni, sa njom postaje još vidljiviji. Na radionici se uče osnovna pravila u radu sa maskom, podstiče se mašta, svijest o prostoru i utire se put dolaska do dramskog lika. Vrlo bitan segment ove radionice je i upoznavanje sa osnovnim elementima dramske situacije, te improvizacija u odnosu na muzički podražaj.

mario

MARIO DRMAĆ

glumac i predavač

Mario Drmać je rođen 25.03.1977. godine u Mostaru. Još u vrijeme osnovne i srednje škole bio je uključen u rad u teatru (Mostarski Teatar mladih, Šašavi teatara, Lutkarko kazalište Mostar).
Na Akademiji scenskih umjetnosti, odsjek gluma u klasi profesora Admira Glamočaka diplomirao u ulozi Tomasa u kolektivnoj predstavi “Demoni” (Lars Norén) i samostalnoj diplomskoj predstavi “Ludilo u dvoje” (Eugene Ionesco).
Član je ansambla Pozorišta mladih Sarajevo, a radi i kao saradnik iz prakse na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, predmet Lutkarstvo. Iza sebe ima bogatu pozorišnu karijeru kao i mnoga ostvarenja na filmu i televiziji. Za svoj rad nagrađivan je kako na domaćim tako i na regionalnim festivalima.

LUTKARSKA RADIONICA

Lutka je svemoguća. Plovi svijetom i susreće se s avanturama u koje glumac teško može zakoračiti. Ona je glavni akter u nemogućem. Lutka ne mora uvijek biti gotova i cijela od spužve, stiropora ili drveta. Ona se stvara SAD. Lutkar poklanja svoju ljubav i uranja dušu u novo biće. Bitno je vjerovati i tako se bilo koji predmet, makar to bila kuhinjska krpa, pretvara u čovjeka, životinju ili strašnu neman. Lutkar često nastoji u običnim stvarima istražiti svoju maštu i umijeće. Biće lijepo proputovati maštom mladih ljudi…
Kroz Lutkarsku radionicu polaznici će imati priliku upoznati se sa sistemima animacije lutaka, ali i oživjeti vlastite predmete, te sve to sklopiti u kratku igranu priču.

Thomas

THOMAS STEYAERT

plesač

Thomas Steyaert, rođen u Roeselare-u (Belgija) 1978. godine, nastanjen je u Sarajevu i Briselu i bavi se umjetnošću pokreta. Uradio je nekoliko projekata s Ultima Vezom/Wim Vandekeybusom i nekoliko djela na pozornicama širom Europe i inostranstva. Zajedno s Raul Maiaom radi na razvoju umjetničke prakse koja istražuje višestruki potencijal sistema apstraktne fizičke komunikacije među izvođačima. Iz ovog procesa su do sada nastala dva scenska performansa, te nekoliko video radova i radionica.
Thomas je nedavno osnovao ‘Moving Island’, belgijsko-bosanski kolektiv umjetnika koji se koncentrira na društveno angažiranu umjetnost. Thomas je također aktivan u drugim medijima kao što su slikanje/crtanje, fotografisanje i muzika.

NAČINI I IDEJE ZA IMPROVIZACIJU I FIZIČKU KOMUNIKACIJU U STVARNOM VREMENU

Ove vježbe nude širok raspon različitih sredstava i ideja za rad s tijelom u stvarnom izvedbenom vremenu. Sredstva i ideje mogu se razlikovati i kreću se od vrlo apstraktnih do veoma konkretnih, u zavisnosti od sugestija učesnika. U tom kontekstu, temu za radionicu smišljaju učesnici tokom čitavog procesa. Ideja je da svoje sugestije interpretiraju na fizički način i otkriju nove načine kretanja, te različite kvalitete pokreta. Paralelno ćemo se igrati sa utjecajem zvuka na kretanje i mogućnost zvuka da utječe na različite interpretacije situacije kako za izvođača tako i gledaoca.
Također ćemo se fokusirati na kinetičku razmjenu apstraktnih fizičkih informacija između izvođača. Pri tome ćemo koristiti zavisnost kao pokretača za razvoj situacije. Fizička akcija koju daje jedan izvođač direktno utječe na fizičku reakciju drugog izvođača i obrnuto. Tokom čitavog procesa, izvođači će kreirati načine ili šablone kretanja, koje mogu imenovati i prepoznati za korištenje na kraju.

tijana vignjevic

TIJANA VIGNJEVIĆ

dirigentica

Tijana Vignjević je 2001. Godine, diplomirala dirigovanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, u klasi prof. em. Teodora Romanića, te odmah nakon diplomiranja počela raditi u Srednjoj muzičkoj školi Sarajevo. Postdiplomski studij završila je u klasi prof. em. Uroša Lajovica na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Beču. Dirigentica je Ženskog vokalnog ansambla Corona i Mješovitog hora Seljo, pri AKCUS-u Seljo.
Do sada je surađivala na nekoliko teatarskih i filmskih projekata uključujući projekte “Alisa u zemlji čuda” Dubravke Zrnčić-Kulenović, “Sumnja” i “Grebanje ili Kako se ubila moja baka” Selme Spahić, “Kralj Lear” Lenke Udovički, “Krupno u totalu” Slaviše Mašića, “Strah i bijeda Trećeg rajha”, “Tartif” i “Pobunjenik M.K.” Nermina Hamzagića, “Terorizam” Dine Mustafića, “Jedan čovjek, dva šefa” Nine Kleflin, te “Stanja šoka” Mirne Dizdarević.

TEATARSKA MUZIČKA RADIONICA

Cilj teatarske muzičke radionice je otkriti mogućnosti stvaranja zvuka za učesnike bez ranijeg muzičkog obrazovanja i one koji već imaju određeno znanje o muzici. Učesnici će učiti koristiti nove i stare muzičke vještine za potrebe teatra.
Radionica treba pomoći u osvještavanju ritma i zvukova koji nas okružuju i mogućnosti reprodukovanja tih zvukova uz pomoć našeg tijela, svakodnevnih predmeta ili muzičkih instrumenata.
Kroz radionicu ćemo pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja:
Šta je zvuk? Koliko je zvuk važan u svakodnevnom životu? Gdje čujemo ritam oko nas? Kako moje tijelo, moja odjeća i predmeti koje svakodnevno koristim mogu proizvesti zvuk? Mogu/znam li pjevati? Da li je govor pjevanje? Kako intonacija mog govora može promijeniti značenje scene? Kako, gdje i zašto koristiti tišinu u teatarskoj sceni? Šta želim postići u određenoj sceni i kako zvuk može pomoći da se moja poruka prenese publici?

Adnan

ADNAN BAJRAMOVIĆ

fotograf i edukator

Adnan Bajramović je rođen 13.12.1998. godine u Sarajevu, BiH. Fotograf je i aktivista, te je dugi niz godina aktivan u nevladinom sektoru u oblastima rodne ravnopravnosti, ljudskih prava i prevencije nasilja. Član je Asocijacije XY i Youth Men Initiative programa u sklopu kojih radi kao peer edukator i savjetnik.
Osim na projektima prevencije nasilja i rodne ravnopravnosti, bio je angažovan i na nekoliko projekata kao što su PhotoVoice Project (Project 1948-SAD) i Forum Teatar (OKO-Srbija).

BITI ILI NE BITI, PITANJE JE SAD!

Radionica „Biti ili ne biti, pitanje je sad!“ je interaktivna radionica koja se implementira kroz vršnjačku edukaciju – instrument koji omogućava efikasan prenos znanja i produktivnost u komunikaciji na zabavan način, te daje priliku izražavanja mišljenja, stavova i emocija svim osobama koje učestvuju u njoj.
Naša okolina ima mnoštvo sličnosti sa pozorišnom predstavom – ljudska bića igraju različite uloge, jedina razlika je u tome što te uloge nismo birali, ne znamo ko ih nam je dodijelio kao ni zašto ih i dalje igramo.
Upravo o tome ćemo pričati u sklopu radionice „Biti ili ne biti, pitanje je sad!“. Radionica obuhvata širok spektar informacija u vezi sa rodom i spolom, rodnim ulogama i rodno zasnovanom nasilju ali i u vezi sa brojnim drugim temama koje se pojavljuju kao uzrok ili posljedica nastanka rodnih uloga koje djeluju negativno na psihički i fizički razvoj osobe. Neke od tih tema su: vršnjački pritisak, zloupotreba psiho aktivnih supstanci, različiti oblici diskriminacije, on-line nasilje, nasilje u vezama i brojne druge teme koje često igraju ključnu ulogu u razvoju identiteta osobe.

marija

MARIJA BACKOVIĆ

dramska pedagoginja

Marija Backović je rođena 1989. godine u Podgorici. Završila je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, te pohađala brojne psihološke treninge i treninge psiho-dramske tehnike. Od 2008. godine radi kao dramska pedagoginja u dramskom studiju „Prazan prostor“. Režirala preko dvadeset predstava u kojima igraju djeca i mladi. Kao stručna saradnica i asistentica radila je na društveno angažovanim projektima sa maloljetnim delikventima, osobama sa oštećenjem vida i zatvorenicima. Radi kao demonstrator na treninzima Osnovi dramske i scenske pedagogije u Zavodu za školstvo Crne Gore. Od 2010. godine članica je umjetničkog odbora i organizatorica Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Od 2016. godine vodi NVU „Prazan prostor“.

RADIONICA ZA PROFESORE – VODITELJE DRAMSKIH SEKCIJA

Cilj radionice je proširivanje saznanja o dramskoj i scenskoj pedagogiji, razumijevanje scenskih umjetnosti kao medija, odnosno njihovih strukturalnih i tehničkih elemenata, upoznavanje i praktično ovladavanje osnovnim elementima, tehnikama i sistemima scenskog izražavanja (igra, komunikacija, scenski pokret i govor, autentičnost, radnja – drama).  Polaznici će upoznati i praktično savladati potencijal dramskih i scenskih tehnika kao metoda u opštem pedagoškom pristupu. Dramske radionice, kao sredstvo za razvijanje kreativnosti i maštovitosti kod djece, razvijaju kompetencije u korištenju sredstava scenskog izražavanja kao tehnika u pedagoškim procesima koje podstiču oslobađanje emocija, osamostaljivanje, socijalizaciju, toleranciju, kulturu komunikacije i govora, razvijaju opštu kulturu i otvaraju prostor za rad sa drugima.